• Sljeme, sportska žičara1964. godina.jpg
  • Sloboština 1977. godine.jpg
  • Sokolski stadion, desno Maksimirska cesta, Svetice, 1934. godina.jpg
  • Sokolski stadion, Svetice, Maksimir, oko 1935. godine.jpg
  • Sopot 70-ih godina i 2007. godine.jpg
  • Specijalizirana trgovina školske, pisaće i slikarske robe 1890.godine. Trgovina slikarske robe Juliusa Hühna, otvorena 1837. u jednokatnici koju je 1830. izgradio veletržac žita Franjo Čavrak.jpg
  • Splavnica, oko 1955. godine.jpg
  • Splavnica, oko 1955.jpg
  • Splavnica, pogled na Trg bana Jelačića, oko 1930. godine. Desno Zakladna bolnica Milosrdne braće, srušena 1931. godine.jpg
  • Spomenik 'Sv. Juraj ubija zmaja' (kipar Anton Dominik Fernkorn) cinčani odljev u glavnoj aleji parka Maksimir (Foto Ivan Standl).jpg
  • Spomenik 'Sv. Juraj ubija zmaja', rad kipara Antona Dominika Fernkorna, Akademički trg (današnja HAZU, Strossmayerov trg), oko 1885. godine.jpg
  • Spomenik 'Sv. Juraj ubija zmaja', rad kipara Antona Dominika Fernkorna, u pozadini Kraljevsko zemaljska obrtna škola (danas ŠPUD i MUO), oko 1908. godine A.jpg
  • Spomenik 'Sv. Juraj ubija zmaja', rad kipara Antona Dominika Fernkorna, u pozadini Kraljevsko zemaljska obrtna škola (danas ŠPUD i MUO), oko 1908. godine B.jpg
  • Spomenik 'Sv. Juraj ubija zmaja', rad kipara Antona Dominika Fernkorna, u pozadini Kraljevsko zemaljska obrtna škola (danas ŠPUD i MUO), oko 1908. godine C.jpg
  • Spomenik 'Sv. Juraj ubija zmaja', rad kipara Antona Dominika Fernkorna, u pozadini Kraljevsko zemaljska obrtna škola (danas ŠPUD i MUO), oko 1908. godine D.jpg
  • Spomenik 'Sv. Juraj ubija zmaja', rad kipara Antona Dominika Fernkorna, u pozadini zgrada JAZU, Akademički trg (današnja HAZU, Strossmayerov trg), oko 1900. godine.jpg

917 / 1433

Specijalizirana trgovina školske, pisaće i slikarske robe 1890.godine. Trgovina slikarske robe Juliusa Hühna, otvorena 1837. u jednokatnici koju je 1830. izgradio veletržac žita Franjo Čavrak

Specijalizirana trgovina školske, pisaće i slikarske robe 1890.godine. Trgovina slikarske robe Juliusa Hühna, otvorena 1837. u jednokatnici koju je 1830. izgradio veletržac žita Franjo Čavrak